KRIPTO KUPUS sadašnjost vs budućnost
Postoji više vrsta kriptoimovine: klasična virtualna valuta (BTC, ETH, LTC i sl.), stabilna virtualna valuta (eng.stablecoin – USDT, USDC, BUSD i sl.) i virtualne valute središnje banke (CBDC – u najavi).
Tri glavne vrste tokena su: utility token koji omogućuje pristup proizvodu ili usluzi, security token koji ima pokriće u fizičkoj imovini i equity token koji predstavlja djelomično vlasništvo.
Stjecanje kriptovaluta
- kupnjom u online mjenjačnici (npr.Coinbase, Binance, Kucoin i sl.)
- kupnjom na bitcoin banomatima
- rudarenjem
- ispunjavanjem anketa, gledanjem oglasa gdje za odrađeni posao dobijete kriptovalute
- donacijom
- prodajom osobne imovine za kriptovalute
- kriptovalute primljene airdrop-om
- kupnjom putem ICO/IDO
- prodajom dobara i usluga za kriptovalute (npr.trgovci koji primaju plaćanje kriptovalutama)
- kriptovalute primljene staking-om
HRVATSKI PROPISI
Porez na stjecanje kriptoimovine plaća se kod:
1.rudarenja (eng.mining) – prema mišljenju Porezne uprave stjecanje kriptovaluta rudarenjem smatra se drugim dohotkom na koji se plaćaju doprinosi i porez 20% uvećan za pripadajući prirez o čemu se izvještava putem JOPPD obrasca u roku 30 dana od dana stjecanja
Napomena: ako porezni obveznik rudaranje obavlja kontinuirano duži period i to mu je osnovno zanimanje dužan je registrirati samostalnu djelatnost, voditi poslovne knjige i utvrđivati godišnji porez na dohodak putem DOH obrasca.
2.ispunjavanja anketa, gledanja oglasa – vrijedi isto kao pod a)
3.donacije – ako primatelj ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom da su sredstva darovana od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, i da je na primljenja sredstva već plaćen porez tada obveznik obračunava i plaća porez po osnovi drugog dohotka te doprinose za mirovinsko osiguranje, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti ako obavlja samostalnu djelatnost.
Napomena: potrebno je posjedovati ugovor o darovanju, potvrdu o uplati ili bilo koji drugi ekvivalentni dokument iz kojeg se nedvojbeno mogu utvrditi barem slijedeći podaci: osobni podaci darovatelja i daroprimatelja, datum darovanja, datum stjecanja od strane darovatelja te vrijednost financijske imovine na dan stjecanja od strane darovatelja, vrijednost (broj jedinica i tržišna vrijednost) koja se daruje, potpis i dr.
4.ulaganja (eng.staking) – vrijedi isto kao pod a)
Porezni obveznik dužan je voditi evidenciju o svakoj kupljenoj i prodanoj kriptovaluti koristeći FIFO metodu (first in first out) i posjedovati vjerodostojnu dokumentaciju (npr.ugovor o kupnji ili donaciji, potvrdu uplate, ispis prometa e-novčanika i sl.).
Oporezivanje kriptovaluta nastaje kada se:
- kriptovaluta mijenja za fiat (bilo koju službenu valutu), nebitno da li je fiat na mjenjačnici ili je prebačen na bankovni račun u RH
- kriptovalutom plaćate i stječete bilo koju robu ili uslugu
Kriptovalute se oporezuju porezom na dohodak od kapitalnih dobitaka stečen unutar kalendarske godine, osim u slučaju ako su kriptovalute stečene prije više od 2 godine ili su stečene prije 01.01.2016.godine.
Za oporezivi primitak predaje se JOPPD obrazac Poreznoj upravi do 28.02. tekuće godine za prethodnu godinu.
Za neoporezivi primitak predaje se JOPPD obrazac Poreznoj upravi sa šifrom neoporezivog primitka 2 do 28.02. tekuće godine za prethodnu godinu.
Porezna osnovica je razlika između nabavne cijene i prodajne cijene umanjeno za naknade plaćene kod transakcija vezanih za kupnju/prodaju kriptovaluta.
Porez se plaća po stopi od 10% uvećano za pripadajući prirez i to je konačan porez.
Sadašnjost
Trenutno različite države različito definiraju kriptoimovinu, te ih različito i oporezuju iako ih većina smatra kapitalnim dobitkom.
Po nekim procjenama unutar EU vrti se više od 700 biliona eura na kripto tržištu, te je samim time i pozornost zakonodavaca usmjerena na stvaranje propisa koji bi objedinili pravila za sve države članice. Krajem 2020.godine EU je aktom MICA (Markets in Crypto-Assets) predložila:
- uvođenje univerzalnih pravila za cijelu EU
- s ciljem zaštite svih ulagača (eng.stakeholders)
- jednaka pravila unutar EU za sve izdavatelje kriptovaluta i sve pružatelje usluga
- posebna pravila za stablecoine
- uklanjanje legislativnih barijera za inovacije
- propisom obuhvatiti tehnološki razvoj i buduće vrste kriptoimovine
- pravo ulagača na povrat u roku 14 dana
MICA dio prijedloga definiranja pojmova
| Pojam | Opis | Primjer |
| crypto-asset | A digital representation of value or rights which may be transferred and stored electronically, using distributed ledger technology or similar technology. | BTC |
| utility token | A crypto-asset which is intended to provide digital access to an application, service or resources available on a distributed ledger and are accepted only by the issuer of that token to grant access to such application, services or resources available. |
FIL, CVC |
| e-money tokens | A type of crypto-asset whose main purpose is to be used as a means of exchange and that purports to maintain a stable value by being denominated in (units of) a fiat currency. | USDC |
| asset referenced tokens | A crypto-asset whose main purpose is to be used as a means of exchange and that purports to maintain a stable value by referring to the value of several fiat currencies, one or several commodities, or one or several crypto-assets, or a combination of such assets. A token referring to gold for example, to several currencies or to other crypto-assets. | DAI |
| significant asset
-referenced tokens |
An ART that is designated significant by EBA either per request of the issue or via an EBA initiative. | LIBRA |
| significant E-money tokens | An EMT that is designated significant by EBA either per request of the issue or via an EBA initiative. | TETHER |
| Crypto-asset service providers | Service provider in relation to custody, trading, exchange, brokerage, promotion, or advice related to crypto assets. It can be wallet provider, trading platform, exchange services, advisory services. | Coinbase |
Slijedom toga, EU komisija je 10.03.2021. pokrenula javno savjetovanje radi jačanja pravila administrativne suradnje i proširenja razmjene informacija u području e-novca i kriptoimovine, i posljedično prijedloga izmjene Direktive o administrativnoj suradnji – DAC8.
Savjetovanje je zaključeno 02.06.2021. sa 32 ispunjena upitnika, što je jako mali broj ispitanika u odnosu na broj sudionika na tržištu kriptoimovine.
Budućnost
Razvoj novca nemoguće je zaustaviti, te kao što je davno robna razmjena zamijenjena kovanicama i papirnim novcem, tako će se u budućnosti trenutni novac zamijeniti digitalnim.
Kriptoimovina se temelji na blockchainu koji omogućava transparentnost, nemogućnost krivotvorenja i izbjegavanje posrednika čime stječe sve veću popularnost.
Anonimnost koju mnogi navode kao prednost nije potpuna radi uvođenja KYC (know your customer) i AML (anti money laundering) zakona kod prijava na mnoge platforme.
Istovremeno nedavni rast cijena kriptovaluta (eng.bull run) i porast davatelja usluga privlači pozornost kreatora zakonskih propisa koji će u skorijoj budućnosti uvesti jedinstvena pravila na području EU, a možebitno i globalno. Očekuje se da bi MICA prijedlog i posljedično zakon ako se usvoji mogao zaživjeti do kraja 2024.godine.
Banke već istražuju primjenu CBDC (Central bank digital currency) i DEFI (decentralized finance), Paypal je najavio mogućnost plaćanja kriptom, stoga je regulacija kripto tržišta neizbježna.
NOVO mišljenje Porezne uprave 06.09.2021. – oporezivanje kriptovaluta.