Lažno samozapošljavanje -suzbijanje neprijavljenog rada u RH 2021.-2024.

Krajem veljače 2021.g. Vlada RH prihvatila je Prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana za suzbijanje neprijavljenog rada i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana.

 

Predviđena je provedba 14 mjera i 27 aktivnosti.

Neki od strateških ciljeva Vlade su „Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaća“, kao i „Socijalni dijalog“.
Planira se donošenje posebnog zakona kao pomoći u borbi protiv neprijavljenog rada, kao i
uključenje socijalnih partnera u promicanje prednosti prijavljenog rada i edukacije ciljanih skupina –
učenika, studenata, građana i poduzetnika.

Iako je u planu navedeno da se „donosi u svrhu sprečavanja pojave tzv. „rada na crno“ te poticanja i
podržavanja prelaska iz različitih oblika neprijavljenih aktivnosti u formalne oblike zapošljavanja i
rada, kao važnog elementa razvoja ukupnog gospodarstva i društva koje cijeni vrijednosti koje
proizlaze iz zakona i drugih propisa, i koje otvara jednake mogućnosti poduzetnicima za sudjelovanje
na tržištu te radnicima za sudjelovanje na tržištu rada, pod istim uvjetima.“ čitajući Nacionalni
program očito je da će se ići dublje i šire od navedenog (vidi pojavne oblike).

Prema podacima zakonodavca 70% svih neprijavljenih radnika odnosi se na:
 radnike koji obavljaju fizičke poslove (trećina neprijavljenih)
 osobe formalno nezaposlene
 strani radnici
 umirovljenici (većinom prije izmjena zakona kojim je dozvoljen rad i prijevremenim
umirovljenicima)

                                  POJAVNI OBLICI NEPRIJAVLJENOG RADA

rad bez formalno zasnovanog radnog odnosa (ili bez sklopljenog ugovora o radu)
Radi se o obavljanju posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja
posla za koji se zasniva radni odnos, a ugovor o radu nije sklopljen te nije izvršena prijava na obvezno
mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Navedeno uključuje i pojavu tzv. lažnog samozapošljavanja tj.
formalno samostalnog pravnog statusa (primjerice: obrtnik, vlasnik j.d.o.o.-a, d.o.o.-a) gdje jedini ili
pretežiti izvor prihoda poslovanja pravnog subjekta ovisi o subordiniranim ugovornim odnosima s
drugim gospodarskim subjektom koji je zapravo poslodavac;

 

rad na temelju drugih sklopljenih obvezno pravnih ugovora različitih od ugovora o radu
Ovo su slučajevi nedopuštenog sklapanja drugih oblika obvezno pravnih ugovora (primjerice: ugovor
o djelu, ugovor o autorskom djelu, ugovor o volontiranju) koje sklapaju naručitelj i izvršitelj kada
takav rad s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva
radni odnos. Radi se, dakle, o prikrivanju radnog odnosa;

 

nepotpuni podaci o ugovorenim bitnim sastojcima ugovora o radu
Radi se o neprijavljivanju radnika na odgovarajuće radno vrijeme. Primjerice, radnik je prijavljen na
20 sati rada tjedno, a radi puno radno vrijeme od 40 sati rada tjedno;

 

➢ nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje (stranaca)
Rad stranca u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.4 Naime,
poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje (stranca) samo na onim poslovima za koje mu je
izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada;

 

➢ neisplata povećane plaće radnicima i neuplaćivanje propisanih javnih davanja (poreza,
prireza, doprinosa i drugo) na povećanu plaću
Za prekovremeni rad, rad noću, otežane uvjete rada, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za
koji je zakonom određeno da radnik ima pravo na povećanu plaću, a samim time i na povećane
uplate na ime propisanih javnih davanja (poreza, prireza, doprinosa i drugo);

 

➢ isplaćivanje plaće ili dijela plaće „na ruke“, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja
Za obavljeni rad poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću na njegov račun te obračunati i uplatiti
propisane doprinose te porez na dohodak i prirez porezu koji se obračunava prema primitku dohotka.

 

 

Kratak osvrt :

 

Pojavne oblike prepisala sam iz samog programa kako bih naglasila da osim klasičnih oblika
neprijavljenog rada zakonodavac je naglasio i problem „lažnog samozapošljavanja“ gdje će se
po mom mišljenju lomiti koplja.

Naime, trenutnim zakonskim propisima (OPZ – čl.12a, Pravilnik o porezu na dohodak –
čl.32a-k) nisu jasno definirani kriteriji što je dozvoljeno a što nije, te se time ostavlja
prevelika mogućnost da inspektor na terenu po slobodnoj procjeni donese odluku smatra li
se nešto nesamostalnim radom ili ne, i smatra li se nešto korištenjem poreznih pogodnosti
suprotno svrsi zakona.

Iako je zakonodavac na inzistiranje udruge računovođa IPRH izmijenio prvotnu verziju
propisa koja nije uključivala uopće kriterije, uvršteni kriteriji su nejasni i nerazumljivi.
Pitanja je puno, a nigdje nije predviđeno da se obveznik može obratiti poreznom tijelu sa
konkretnim slučajem i u kratkom roku dobiti mišljenje postupa li ispravno u „duhu zakona“,
kao što je slučaj u drugim državama članicama EU i SAD-u.

 

Tražili smo da se definira minimalan broj kriterija koji mora biti zadovoljen da bi se nešto
proglasilo nesamostalnim radom, no to nije prihvaćeno pa tako se možemo pitati:

 

1) jedan od kriterija je koristi li posloprimac opremu i sredstva za rad poslodavca
U IT sektoru uobičajeno je da teamovi koji rade na istom projektu komuniciraju
putem Slack-a. Smatra li se to korištenjem sredstva za rad poslodavca ?

2) jedan od kriterija je obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim
vremenskim intervalima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima
Uzmimo za primjer projektanta elektrotehnike kojeg je strana kompanija angažirala
na izradi projekta luksuzne jahte koji traje 2 godine i u tom razdoblju ugovorena je
mjesečna naknada od 10.000 USD. Je li to prikriveno samozapošljavanje?

3) jedan od kriterija je broj poslovnih partnera
Uzmimo za primjer obrtnika uz paušalno oporezivanje koji radi na projektu za jednog
stranog klijenta i ne želi raditi za više njih istodobno, zadovoljan je primanjima do
300.000 kn, nema ambicija širiti se. Je li to prikriveno samozapošljavanje?

 

Takvih pitanja je mnogo, a „sigurnih“ odgovora zasada nema.

U isto vrijeme, nitko ne spori da treba riješiti problem rada na crno, i prikrivenog
samozapošljavanja gdje primjerice „obrtnik“ dolazi u prostor „klijenta“ i tamo radi 8 sati
svakodnevno gdje se očito radi o zaposleniku, no u isti koš trpati i jako puno drugih
poduzetnika koji u većini slučajeva rade sa stranim pravnim osobama i „uvoze“ novac u RH,
ovdje ga troše, pune državni proračun krajnjom potrošnjom (PDV), uz plaćanje poreza i
doprinosa nikako ne mogu podržati.

Ostaje nam vidjeti hoće li planirani posebni zakon protiv neprijavljenog rada jasno i
nedvosmisleno definirati pojam neprijavljenog rada i njegove pojavne oblike kako bi
poduzetnici imali pravnu sigurnost u svom djelovanju na tržištu.

 

Nacionalni program

Akcijski plan

 

Autor: Vesna Varšava

Solventa d.o.o.
Računovodstvo za digitalne usluge.
Navigacija
Društvene mreže
Facebook & Skype & LinkedIn
Solventa d.o.o.
Računovodstvo za digitalne usluge.
Navigacija
Važni Linkovi
Društvene mreže
Facebook & Skype & LinkedIn
© 2013. – 2021. Solventa d.o.o. Sva prava zadržana